''Stoga budni budite i u svako doba molite da uzmognete umaći svemu tomu što se ima zbiti i stati pred Sina Čovječjega."  Lk 21,35

VIDIK FEST 2018: Sukob između vjere i znanosti je iskonstruiran

Sukob između vjere i znanosti je iskonstruiran - VIDIK FEST 2018

Četvrti dan aktivističkog festivala VIDIK fest kojeg organizira Hrvatska udruga Benedikt u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu 19. travnja održana je vrlo zanimljiva tribina „Odnos znanosti i vjere“. Potvrda  pomno odabrane teme večeri je dolazak mnogobrojne publike u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa.

NIETZSCHE I DOSTOJEVSKI

Nietzsche je za sebe znao reći da je on posmrtni filozof. Njegova filozofija je protuslovna, figurativna i ironična. Njemu se, kao i Dostojevskomu, činilo da je zapadna civilizacija bolesna. No dok je jedan od njih lijek za bolest Zapada tražio u ruskom mesijanizmu, drugi ga je tražio u imoralizmu i volji za moć. Neki autori Dostojevskoga drže prethodnikom Nietzschea, jer je u nekoliko romana dao prikaz ničeanskih razmišljanja, karakterističnih za društvenu klimu i buđenje revolucionarnih ideja u Rusiji i Europi krajem devetnaestog stoljeća.

Dom Prosper Guéranger o liturgiji i protuliturgijskom krivovjerju

Dom Prosper Guéranger o posljedicama protuliturgijskog krivovjerja



Dom Prosper Guéranger (1805.—1875.), opat benediktinske opatije Solesmes, bio je veliki obnovitelj rimske liturgije i gregorijanskoga pjevanja. Na području liturgije objavio je dva velebna djela: L’année liturgique u devet svezaka i Les institutions liturgiques u tri sveska, odakle prenosimo cjeloviti tekst XIV. poglavlja I. dijela: »De l’hérésie antiliturgique et de la réforme protestante du XVIe siècle, considérée dans ses rapports avec la liturgie«.

Europi danas treba kršćansko jedinstvo

EUROPI DANAS VIŠE NEGO IKADA TREBA KRŠĆANSKO JEDINSTVO

U posljednje vrijeme u medijima se digla velika rasprava oko fenomena Hrvatske pravoslavne crkve, vjerske zajednice koja još nije registrirana u Republici Hrvatskoj, a pitanje je hoće li je i biti. U početku me ta tema nije osobito zanimala, pa joj nisam pridavala neku važnost. No, kada su na različitim portalima krenule različite i zbunjujuće informacije o ovoj pravoslavnoj ''crkvi'' koja ima dva različita arhiepiskopa od kojih je jedan, kako se časte u međusobnim optužbama ''bugarski raspop'', a drugi ''osoba koja po potrebi mijenja svećenička i redovnička odijela'', pomislih, tu nešto nije u redu. Tko je zapravo arhiepiskop Aleksandar Radoev Ivanov, a tko Bonifacije Andrija Škulić, još nikome nije sasvim jasno. Ostaje da saznamo. Zatim se pojavila i treća struja iste ''crkve'' koja zainteresiranoj javnosti stvara još veću zbrku. Jesu li ovakvi fenomeni u suvremenom pravoslavlju rezultat politikanstva ili nekih novih trendova, ostavljam čitateljima da sami prosude.

Kako će izgledati budućnost Crkve?

Kardinal Joseph Ratzinger: “Kako će izgledati budućnost Crkve?“

Na Božić 1969. profesor Joseph Ratzinger je održao govor s provokativnim naslovom “Kako će izgledati budućnost Crkve? Jedna od zaključnih stavki će kasnije postati možda najviše citirani izvadak iz Ratzingerove opsežne bibliografije, nakon što je profesor Ratzinger postao papa Benedikt XVI:

Nakon današnje krize Crkve sutra će se pojaviti – Crkva koja je mnogo izgubila. Ona će biti mala i morat će početi iznova, više ili manje od početka. Ona više neće moći živjeti u mnogim građevinama koje je izgradila u vrijeme blagostanja. Kako će se broj njezinih pristaša smanjivati, tako će izgubiti mnoge od svojih društvenih povlastica. Za razliku od ranijih vremena, na nju će se gledati puno više kao na dobrovoljno društvo, gdje ljudi ulaze samo slobodnom voljom…

Stranice

Pretplati se na Prudencija RSS